User Tag List
Results 1 to 1 of 1
Dictionnaire Etymologique de la Langue Croate ou Serbe / ETIMOLOGIJSKI RJEČNIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA
-
09-19-2013, 08:10 AM #1
Dictionnaire Etymologique de la Langue Croate ou Serbe / ETIMOLOGIJSKI RJEČNIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA
ReUploaded by arcadius 02.03.2016
Etymological dictionary of the Serbian Croatian language-Petar SKOK, autor ovog etimološkog rječnika, rođen je 1881. u Jurkovu Selu u Žumberku (Hrvatska). Srednju je školu svršio u Karlovcu (1892-1899), Filozofski fakultet (slušao je romanistiku, germanistiku i indoevropski) u Beču 1900-1904.
Od 1904. do 1907. bio je srednjoškolski profesor u Banjoj Luci. Godine 1905. doktorirao je u Beču, a 1912. habilitirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Godin 1917. počinje predavati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao docent, a od 1919. godine kao redoviti profesor romanistike, osnovavši na tom fakultetu prvu katedru za romanistiku. Kao profesor djeluje 35 godina, sve do penzioniranju. Umro je 1956. u Zagrebu.
Veoma je široko polje njegova znanstvenog istraživanja: osim na području romanistike u najširem smislu, on proučava jezične pojave, prošle i suvremene, na našem teritoriju i na cijelom Balkanu. Tako je postao jedan od najznačajnijih balkanologa svoga vremena. Osobito su originalni njegovi onomastički radovi (toponimija, antroponimija).
Od početka svoje lingvističke djelatnosti bavi se i problemima hrvatskog ili srpskog jezika i njegovih dijalekata. Premda slijedi pravac neogramatičara, nije uskogrudan pristalica te metode i ne zazire od ponekih novina 20. stoljeća. Koliko je bila plodna njegova znanstvena djelatnost, vidi se i po velikom broju objavljenih radova: u 70 godina, od 1889. do I960, izašlo je njegovih 511 što knjiga, što članaka (v. bibliografiju njegovih radova u Ljetopisu JAZU 54, 1949, str. 194-213, i dopunu toj bibliografiji što ju je objavio Ž. Muljačić u Zborniku za filologiju i lingvistiku 12, Novi Sad 1969, str. 262-266).
Na svom etimološkom rječniku autor je počeo raditi za vrijeme drugog svjetskog rata. Godine 1948. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti unosi to djelo u plan svojih izdanja i 1949. dodjeljuje autoru kao pomoćnika u radu dra Valentina Putanca iz Instituta za jezik JAZU. Tako je pomalo sabrana golema grada, dijalekatska i etimologijska, iz objavljenih djela i časopisa i iz još neizdanog dijela Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU (autor se služio rukopisom toga rječnika do kraja slova S; za obradbu riječi koje počinju slovima Š-Ž poslužio mu je Broz-Ivekovićev Rječnik hrvatskoga jezika). Naknadno je autor unio u rukopis i građu iz svoje zbirke romanizama tako da je došlo do nekih dvostručenja obradbe u rukopisu.
Smrt je prekinula ovaj Skokov višegodišnji rad (1952-1955) koji u rukopisu obuhvaća preko 10.000 rukom pisanih strana. Godine 1958. Jugoslavenska je akademija preuzela rukopis i od 1961. do 1968. priređivao je V. Putanec djelo za tisak. U toku godina više se puta mijenjao sastav uredništva koje je davalo upute za rad, dok Odjel za filologiju JAZU nije izabrao sadašnju dvojicu urednika.
Iz pijeteta prema preminulom autoru, a na osnovi odluke Odjela za filologiju JAZU, nismo mijenjali izvorni tekst rukopisa. Ispravljene su samo najočitije omaške.
Sitnije promjene teksta, kao i dodaci, izvršeni su tako da su navijeni u uglate zagrade.
Dakako, i literatura je tu i tamo dopunjena, ali to u tekstu nije posebno isticano.
Kako je rukopis prva redakcija teksta koju bi autor, da je imao prilike, dotjerao, ostalo je u rukopisu dosta riječi kojima autor nije dao etimologije. Neke od takvih riječi uredništvo je uklonilo, a neke je ostavilo radi mogućnosti drugih kombinacija.
Izuzetno je redakcija za takve riječi dala etimologiju u zagradi.
Od posebnih problema u priređivanju djela treba spomenuti: a) da je neka mjesta u rukopisu koja su bila pisana stenografijom razriješio dr Blaž Jurišić, pa mu ovdje zahvaljujemo; b) da sii etimologije koje su u rukopisu dane u obliku dvaju članaka spajane na način kako smo smatrali daje najpovoljnije; c) da su neki glasovi u pomanjkanju odgovarajućih tiskarskih znakova označeni na lako shvatljiv način; medu ostalim, orijentalno h s kvačicom ispod tiskano je kao kūrent u kurziviranom slogu, litavska e _s točkom i akcentom pisano je kao e s dugouzlaznim akcentom, slovensko otvoreno o t e pisano je samo s akcentom, i sl.
Treba još spomenuti da autor upotrebljava stari naziv slavina u značenju »jedan od slavenskih jezika« i da se dijalektalne oznake nazivaju kadšto po vjerskoj pripadnosti kad je ona relevantna.
Treba istaknuti da su ovdje posebno obrađeni i prefiksi i sufiksi, zatim da su izvedenice s fonetskim inačicama i dijalektalnim i onomastičkim potvrdama grupirane u članku pod osnovnom riječi ili korijenom. Onomastika koja ne ide u apelative obraduje se, dakako, pod svojom riječi. Radi lakšeg snalaženja u djelu posljednja će knjiga sadržavati potpun indeks svih navedenih riječi.
Posebna je vrijednost ovog rječnika u tome što se u njemu etimologija daje na osnovi mnogih dijalektalnih i historijskih potvrda i sto je povijest riječi često povezana s analognim pojavama u ostalim slavenskim jezicima, u baltoslavenskom uopće u indoevropskim jezicima. Naročito su istaknuti odnosi sa susjednim balkanskim jezicima. Zato će, osim slavista, osobito balkanolozi znati cijeniti vrijednost ovog jedinstvenog djela kakva naša znanost dosada nije imala i kojega značenje prelazi granice slavistike.
DOWNLOAD:
PDF in RAR 30.20MB
In order to download the file(s), you should register an account, registration takes less than 60 seconds and cost you 20$ for 365 days (It helps keep the site running - We appreciate Your Support), give you unlimited access to all resources, JOIN TODAY
Last edited by arcadius; 03-02-2016 at 10:32 PM.
-